Nacionalna služba za zapošljavanjeRepublika Srbija

Nacionalna služba za zapošljavanje

  • Ћирилица
  •  
  • Dokumenti
  • Mreža
  • Info
  • O nama
  • Naslovna
  • Tražite posao
  • Nudite posao
Info
  • Najnovije
  • Vesti
  • Saopštenja
  • Događaji
  • Konkursi

Tribina o borbi protiv diskriminacije

Sa diskriminacijom na NE

Beograd | Vest, Događaj, datum objave: 9. август 2017.

Kada postoje barijere, problem nije u onima koji ne mogu da ih prođu, već u onima koji su ih postavili, istaknuto je na jučerašnjem skupu

Juče je u Skupštini grada Beograda, u okviru projekta „Mi sa diskriminacijom na NE“, održana tribina o borbi protiv najčešćih vidova diskriminacije prema osobama sa invaliditetom, nasilju nad ženama i decom, problemima doseljenih i raseljenih žena i drugim problemima sa kojima se suočavaju ranjive osobe u društvu. 

Projekat realizuje Udruženje osoba sa invaliditetom Beograd (UOSI) u partnerstvu sa Udruženjem izbeglih, doseljenih i raseljenih lica „Zavičaj“ i uz podršku Kancelarije za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije.

Član Gradskog veća i predsednik gradskog Saveta za zapošljavanje Dragomir Petronijević istakao je da je Grad Beograd u protekle tri i po godine učestvovao u velikom broju projekata koji su za cilj imali rušenje barijera.

„Sa Gradskim stambenim uspeli smo da postavimo više od 250 rampi za osobe sa invaliditetom i sa tim projektom nastavljamo i dalje. Slične stvari radimo i u gradskim institucijama, pa je tako, na primer, urađen toalet za osobe sa invaliditetom u Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju, gde već dve i po godine u IT sektoru radi Nemanja, momak u kolicima, koji se pokazao kao jedan od boljih radnika. U Savetu za zapošljavanje posebnu pažnju smo usmerili prema slabo zapošljivim osobama i organizovali obuke za IT preduzetništvo za osobe sa invaliditetom, žene iz Sigurne kuće, starije osobe i uspeli smo da zaposlimo mnogo ljudi. Pored toga, organizovali smo i obuke za zanate, nakon kojih je 60 osoba našlo posao. Veoma nam je važno što u svemu tome imamo dobru saradnju sa donatorima obuka, poput Branka Babića, čija je donacija u obuci i opremi za oblikovanje obrva bila vredna 200.000 evra. Mi želimo da svima damo šansu, radimo sa poslodavcima, nudimo im radnike i obuku za njih i to je naš način borbe protiv barijera i svih oblika diskriminacije“, rekao je Petronijević, istakavši da društvo mora javno da razgovara o svim problemima vezanim za ovo pitanje, kako bi ono što pre bilo rešeno.

Prisutnima se, između ostalih, obratila i Tanja Srećković, iz Kancelarije za ljudska i manjinska prava, koja je istakla da je Vlada Srbije odredila svoju politiku kroz Strategiju prevencije i zaštite od diskriminacije, čiji je cilj unapređenje kvaliteta života ugroženih grupa u društvu. Međutim, po njenim rečima, još uvek je potrebno dosta truda da se antidiskriminatorne politike počnu primenjivati pre svega na lokalu.

„Najčešće pritužbe na diskriminaciju, kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, odnosile su se na oblast obrazovanja (blizu 30% OSI nije moglo da slobodno bira školu koju će upisati, dok je oko 24% istaklo da im je uskraćena mogućnost stručnog usavršavanja) i zapošljavanja, o čemu najbolje govori podatak da je prosečna dužina čekanja na posao 11,4 godine, kao i oblast zdravstva“, rekla je Tatjana Jokanović, v.d. poverenice za zaštitu ravnopravnosti.

Gordana Pušara, predsednica UOSI, naglasila je da je zapošljavanje jedan od ključnih faktora za samostalan život OSI i dodala da poslodavci ne treba da procenjuju invaliditet već stručnost, znanje i iskustvo. Ona je pozvala nadležne institucije u zemlji da revidiraju sistem kategorizacije invaliditeta, jer je sadašnji prevaziđen.

Psihološkinja Vera Kontić istakla je da još uvek ima mnogo problema u neprepoznavanju diskriminacije u društvu i podsetila da veliki broj OSI nikada samostalno nije izašao iz svojih kuća.

„Termine poput 'osoba sa invaliditetom' ili 'osoba romske nacionalnosti' treba promeniti u 'građani sa invaliditetom' i 'građanin romske nacionalnosti', jer naš Ustav ne prepoznaje osobe, već građane ove zemlje”, istakla je ona.

Učesnici skupa usaglasili su se da samo pojačavanje represivnih mera u borbi protiv diskriminacije ne može doneti željene rezultate, već da se posebna pažnja mora posvetiti prevenciji i promeni obrazovnog sistema u Srbiji.

 

Da li znaš kako se osećam?
Osobe sa invaliditetom često imaju osećaj diskriminacije, kako na ulici tako i u prevozu, pred šalterima, u školi, na poslu, u društvu. Najčešća pitanja koja tada postavljaju su: „Da li znaš kako se osećam“ i „Da li te to zanima“?
Diskriminacija je kada te namerno ne vide, kada te ponižavaju pogledom, kada ti ne daju šansu, vređaju i omalovažavaju, isključuju, ne razumeju.

 

  • Podeli
  • Štampaj
  • Prethodna strana
sledeća strana

Pogledajte i

Najmanji broj nezaposlenih u poslednjih 25 godina Najmanji broj nezaposlenih u poslednjih 25 godina datum objave: 16. август 2017. Stopa nezaposlenosti u Srbiji u prvom kvartalu ove godine bila je 14,6 odsto, a do kraja meseca Republički zavod za statistiku objaviće zvanične rezultate za drugi kvartal.
U septembru 4. Sajam stipendija u organizaciji Univerziteta u Beogradu U septembru 4. Sajam stipendija u organizaciji Univerziteta u Beogradu datum objave: 14. август 2017. Univerzitet u Beogradu će i ove godine organizovati Sajam stipendija u zgradi Rektorata na Studentskom trgu u Beogradu
Podrška osnaživanju i osamostaljivanju mladih u riziku Podrška osnaživanju i osamostaljivanju mladih u riziku datum objave: 11. август 2017. Centar je osnovan prošle godine sa ciljem socijalnog i ekonomskog osnaživanja mladih do 30 godina koji izlaze iz sistema socijalne zaštite, odnosno iz domova za decu bez roditelja i hraniteljskih porodica.
Baza šansi - pronađi svoju Baza šansi - pronađi svoju datum objave: 7. август 2017. „Baza šansi“ je registar preduzetničkih inicijativa u okviru kojeg možete da pronađete jasno predstavljene samostalne delatnosti, uz sve važne informacije za početak biznisa i vođenje privatne firme. Među poslovima koji zahtevaju najmanje ulaganja je proizvodnja sapuna od eteričnih ulja – 500 evra, ukoliko se odlučite za proizvodnju torti i kolača biće vam potrebno oko 5.000 evra, dok za proizvodnju ukrasa za torte treba 2.800. Budući privredici koji planiraju da se bave proizvodnjom rakije moraće da izdvoje čak 17.200 evra
следећа страна
147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160
  • Novčana naknada Novčana naknada
  • Jedinstveni kodeks šifara Jedinstveni kodeks šifara
  • Pozivni centar 0800/300-301 Pozivni centar 0800/300-301
  • Poslovi - PDF izdanja Poslovi - PDF izdanja
  • Sajmovi zapošljavanja Sajmovi zapošljavanja
  • Obrasci Obrasci
  • Vodič za osnovce-upoznajte zanimanja i testirajte se Vodič za osnovce-upoznajte zanimanja i testirajte se
  • Zaposlite osobu sa invaliditetom Zaposlite osobu sa invaliditetom
  • Agencije za posredovanje u zapošljavanju Agencije za posredovanje u zapošljavanju
  • Statistički bilteni NSZ Statistički bilteni NSZ

Tražite posao

  • Svi poslovi
  • Dok tražite posao
  • Edukacija
  • O poslodavcima
  • Nezaposleni
  • Dozvole za rad

Nudite posao

  • Objavite oglas
  • Baza biografija
  • Podrška poslodavcima
  • Agencije za zapošljavanje

Info

  • Vesti
  • Saopštenja
  • Događaji
  • Konkursi

O nama

  • Istorijat
  • Pravna akta
  • Projekti
  • Public Procurements (IPA)
  • Prodaja osnovnih sredstava
  • Javne nabavke
  • Opterećenje savetnika
  • Ispit - Zapošljavanje
  • Podaci o broju zaposlenih i radno angažovanih lica

NSZ Mreža

  • Direkcija
  • Filijala Beograd
  • Filijala Novi Sad
  • Filijala Niš
  • sva mesta
  • Pozivni centar 0800/300-301

Dokumenta

  • Strategija zapošljavanja 2021-2026.
  • Informator o radu NSZ
  • Statistički bilteni NSZ
  • Plan javnih nabavki
  • Anketa poslodavaca
  • Jedinstveni kodeks šifara
  • Katalog obuka
  • Uputstva za korisnike
  • Politike IMS
  • Politika privatnosti
  • Zaštita podataka o ličnosti
 

 

  • Kontakt
  • Naslovna
  • Uslovi i prava korišćenja
Nacionalna služba za zapošljavanje