Direktorska i ekspertska konferencija Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope (CPESSEC)
Zaključci i rezime Direktorskog kluba i Ekspertskog sastanka
Beograd | Vest, datum objave: 25. септембар 2018.
Drugog dana konferencije održan je ekspertski sastanak na temu „Afirmativne mere i programi u radu sa poslodavcima“.
Svet rada se brzo razvija i postavlja nove zahteve koji se moraju pratiti kvalitetno i blagovremeno. Javne službe za zapošljavanje su tu da poslodavcima olakšaju snalaženje na promenljivom tržištu rada i pruže im podršku u kreiranju i vođenju kadrovske politike. Značajna je i uloga javnih službi u realizaciji savetodavnih usluga, kao i u primeni zakonskih propisa, kako iz oblasti zapošljavanja, tako i regulative u oblasti zaštite podataka o ličnosti, zabrani diskriminacije i oblasti rada. Savetodavne usluge u cilju definisanja kadrovskih potreba u velikoj meri doprinose unapređenju kvaliteta i efikasnosti rada poslodavca, odnosno postizanju očekivanih ciljeva poslovanja.
Značajan faktor u smanjenju stope nezaposlenosti je i što se za subvencije za zapošljavanje izdvajaju sve veća sredstva. U pitanju su finansijski podsticaji poslodavcima za zapošljavanje nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih, dodatno obrazovanje i obuke, pripravničke programe, javne radove, zapošljavanje osoba sa invaliditetom, sufinansiranje programa ili mera aktivne politike zapošljavanja predviđenih planovima zapošljavanja lokalnih samouprava.
Takođe, značajno je i povećanje kvaliteta komunikacije sa poslodavcima, koje se može ostvariti i kroz obilaske poslodavaca u cilju informisanja o aktuelnim merama i uslugama službe, ispitivanja budućih kadrovskih potreba poslodavaca. Važna je i komunikacija putem sajta službe, različitih onlajn servisa, socijalnih mreža, portala. Posebno važan model komunikacije su sajmovi zapošljavanja, koji su višestruko korisni, jer predstavljaju efikasan način da se obezbede kandidati za slobodno radno mesto i promovišu sami poslodavci, zatim fokus grupe, okrugli stolovi i drugi vidovi radionica na lokalnom i centralnom nivou, a u cilju analiziranja nekog problema i prilagođavanja usluga potrebama određene grupe poslodavaca.
Učesnici su se složili da su ovakve konferencije i susreti značajni za sve zemlje članice, te da postoji potreba za više sličnih multilateralnih susreta, kako bi se razmenile dobre prakse, iskustva i izneli problemi. Među zajedničkim izazovima je i problem dugoročno nezaposlenih osoba, pa su neke zemlje već uvele posebnu specijalizaciju za savetnike, koji će raditi isključivo sa pomenutom grupom. Veliki izazov je i populacija koja nije ni u sistemu obrazovanja, niti zaposlenja, niti uključena u obuke, zatim korisnici novčane socijalne pomoći i njihova aktivacija, saradnja sa centrima za socijalni rad i integrisane usluge.
Zemlje članice su prethodnih godina uspešno proučavale problematiku funkcionisanja tržišta rada na nacionalnom i regionalnom nivou. Identifikovale su zajedničke probleme i kroz razmenu pozitivnih iskustava i primenu odgovarajućih rešenja unapredile institucionalne kapacitete u oblasti tržišta rada i zapošljavanja. Tradicija je da CPESSEC-om svake godine predsedava druga država, tako je i NSZ Republike Srbije sa željom za puno uspeha u radu predala predsedavanje predstavnicima Agencije za rad i zapošljavanje Republike Bosne i Hercegovine.
Učesnici konferencije bili su predstavnici službi za zapošljavanje svih 10 zemalja članica, predstavnici državnih organa i institucija, poslodavaca i sindikata, međunarodnih i nevladinih organizacija, predstavnici medija i drugi gosti.
Zaključci Direktorskog kluba
Drugog dana Konferencije Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope održan je Direktorski klub na temu „Uporedno učenje - the benchlearning experience“. Tom prilikom izlaganja su imali predstavnici svih zemalja učesnica Konferencije. Nakon sažetih i kvalitetnih izlaganja predstavnika zemalja članica, prezentovani su zaključci Direktorskog kluba.
Potvrđen je izuzetan značaj razmene znanja država članica u cilju razvoja dobrih praksi i učenja na osnovu iskustava drugih. Bez obzira na razlike koje postoje u pristupima vođenja politike zapošljavanja, kao i uzimajući u obzir različitost zemalja članica CPESSEC-a u pogledu površine, broja stanovnika, BDP-a ili konkretno broja nezaposlenih lica na evidenciji, primene seta programa i mera aktivne politike zapošljavanja, usaglašeno je da sve članice imaju jedinstvene strateške ciljeve u oblasti zapošljavanja. U tom smislu, članice se slažu da je u narednom periodu potrebno organizovati još jedan multilateralni susret, ali i više susreta na bilateralnom nivou, kako bi države članice bile upoznate sa novinama i implementacijom inovativnih mera, koje bi eventualno mogle da uvedu i primene u procese rada svojih službi zapošljavanja, u cilju što efikasnijeg i kvalitetnijeg pružanja usluga svojim klijentima, kako tražiocioma zaposlenja tako i poslodavcima, kao i svim zaintresovanim akterima na tržištu rada, a ujedno, kako bi zemlje članice bile u mogućnosti da nominuju što kvalitetnije teme za narednu konferenciju, kojom će predsedavati Bosna i Hercegovina 2019. godine.
Uočeno je da dugoročna nezaposlenost predstavlja zajednički problem sa kojim se suočavaju sve zemlje članice i imajući u vidu da predstavlja jedan od glavnih izazova u vođenju politike zapošljavanja, radi efikasnog prevazilaženja, potrebno je sagledati različite načine, putem donošenja raznovrsnih planova, rešenja i primene različitih programa i mera.
Poseban izazov savremene politike zapošljavanja jeste obezbeđenje pristupa naročito mladim ljudima koji su izvan zaposlenja, obrazovanja i obuke (NEET). Potrebno je naći kvalitetne modalitete za motivisanje ove populacije, aktivaciju i uključivanje u tržište rada.
Aktivacija korisnika novčanih socijalnih primanja i saradnja sa nadležnim institucijama u cilju pružanja integrisanih usluga je jedan od ciljeva kojim se doprinosi jačanju društvene stabilnosti kao i integraciji ove kategorije na tržište rada.
Saradnja sa poslodavcima i drugim relevantnim akterima tržišta rada, kao i kreiranje programa i mera na osnovu uspostavljene saradnje jeste osnov za kvalitetno vođenje politike zapošljavanja. Prilagođavanje posebnih programa i mera, usklađenih sa utvrđenim potrebama poslodavaca, doprinosi efikasnosti istih, kao i boljoj saradnji javnih službi za zapošljavanje i poslodavaca, koja će uticati na povećanje zapošljavanja.
Rezime i zaključci sa ekspertske konferencije
Uloga javnih službi za zapošljavanje u radu sa poslodavcima se ogleda kroz rad i saradnju sa poslodavcima i predstavlja jedan značajan segment aktivnosti kojima se doprinosi realizaciji opšteg strateškog cilja – smanjenju nezaposlenosti, odnosno povećanju zaposlenosti. Svet rada, odnosno dinamično tržište se znatno brže razvija i postavlja nove zahteve koji se moraju pratiti kvalitetno i blagovremeno.
Javne službe za zapošljavanje su tu da poslodavcima olakšaju snalaženje na promenljivom tržištu rada i pruže im podršku u kreiranju i vođenju kadrovske politike.
Značajna je i uloga javnih službi u realizaciji savetodavnih usluga, kao i u primeni zakonskih propisa, kako iz oblasti zapošljavanja, tako i regulative u oblasti zaštite podataka o ličnosti, zabrani diskriminacije i oblasti rada.
Savetodavne usluge u cilju definisanja kadrovskih potreba u velikoj meri doprinose unapređenju kvaliteta i efikasnosti rada poslodavca, odnosno postizanju očekivanih ciljeva poslovanja.
Među finansijske podsticaje poslodavcima spadaju: subvencije za zapošljavanje nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih, dodatno obrazovanje i obuke, Internship, pripravnički programi, javni radovi, mere aktivne politike zapošljavanja za osobe sa invaliditetom, a značajno je i sufinansiranje programa ili mera aktivne politike zapošljavanja predviđenih lokalnim akcionim planovima zapošljavanja.
Primetan je rast iznosa skoro svih mera subvencija za zapošljavanje u zemljama članicama CPESSEC.
Zaključak je da su najefikasnije mere finansijskog podsticaja poslodavcu za zapošljavanje lica poreske olakšice i pripravnički program.
Saradnja sa poslodavcem podrazumeva uspostavljanje profesionalne i kvalitetne komunikacije u cilju zadovoljenja kadrovskih potreba. Javne službe za zapošljavanje u tom procesu moraju što bolje da se predstave poslodavcu.
Najčešći modaliteti komunikacije sa poslodavcima su: obilasci poslodavca, sajt, sajam, fokus grupe i okrugli stolovi.
Obilazak ima za cilj zadovoljavanje trenutnih potreba poslodavaca i omogućava ispitivanje budućih potreba i informisanje o aktuelnim merama i uslugama. Tokom kontakata sa poslodavcima služba za zapošljavanje utvrđuje potrebe poslodavaca u pogledu potrebnih znanja i veština neophodnih za obavljanje konkretnih poslova. Obilascima poslodavaca, odnosno, iniciranjem kontakta sa poslodacima, dolazi se do verovatnoće za proširenjem/povećanjem broja slobodnih poslova, samim tim i verovatnoće za otkrivanjem novog poslodavca sa većim brojem zaposlenih, a sve na osnovu preporuke i na osnovu saradnje sa postojećim poslodavcem.
U eri razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija i uopšte pojačanoj dinamici odvijanja svih poslovnih procesa, ogroman značaj javne službe za zapošljavanje pridaju razvoju različitih onlajn servisa, saradnji sa poslodavcima putem socijalnih mreža, portala i ostalih usluga koje se poslodavcu pružaju putem interneta.
Imajući u vidu višestruku korisnost navedene usluge, u smislu efikasnog načina obezbeđivanja potrebnih kandidata za slobodno radno mesto, kao i promovisanja samih poslodavaca, eventualne novine u pružanju usluge putem sajmova zapošljavanja mogu biti virtuelni sajmovi zapošljavanja, kao i organizovanje speed dating razgovora za posao ili praksu na samoj sajamskoj manifestaciji.
Eventualne novine se ogledaju u uvođenju specijalizovanih sajmova, npr. turizam, kao i Employer challenge-a, Employer day-a, Speed dating-a.
Izuzetno koristan oblik saradnje sa poslodavcima predstavljaju tematski razgovori, fokus grupe i drugi vidovi radionica sa manjim brojem odabranih poslodavaca, na lokalnom i centralnom nivou, a u cilju analiziranja nekog problema i prilagođavanja usluga potrebama određene grupe poslodavaca. U nekim državama se realizuju „Dani poslodavaca“ i formiraju posebni mobilni timovi za rad sa ključnim poslodavcima.
Cilj ankete je i identifikacija neusklađenosti između ponude i tražnje za radnom snagom u pogledu zanimanja, posebnih znanja i veština, a njeni rezultati mogu značajno uticati na definisanje obrazovnih programa u srednjim stručnim školama i institucijama višeg i visokog obrazovanja. Svako usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama tržišta rada i zahtevima poslodavaca doprinosi smanjivanju nivoa nezaposlenosti.
Zaključak je da je potrebno razviti i onlajn anketiranje poslodavaca.
Javne službe za zapošljavanje u regionu najčešće na godišnjem nivou vrše anketiranje poslodavaca u cilju sagledavanja i praćenja tendencija stanja i budućih potreba poslodavaca na nacionalnom i regionalnom nivou, kako bi prilagodili mere aktivne politike zapošljavanja tim potrebama.
Rezultati anketa o zadovoljstvu poslodavaca uslugama javnih službi za zapošljavanje su pozitivni. Većina, odnosno više od 80% anketiranih poslodavaca je izrazilo zadovoljstvo nivoom usluga javnih službi za zapošljavanje i ovo se odnosi na sve članice CPESSEC-a.