ZAVRŠNA RASPRAVA I PREPORUKE
Uvođenje reda u oblast rada agencija za zapošljavanje
Beograd | Vest, datum objave: 11. јул 2017.
Uređenje delatnosti takozvanog „privremenog zapošljavanja“ u Srbiji, definisanje položaja radnika i rada agencija za zapošljavanje bila je tema završne rasprave o radu agencija, koja je održana u hotelu „Envoy“ u Beogradu. Date su i preporuke za regulisanje poslovanja agencija, koje će biti poslate svim nadležnim instutucijama. Skup je organizovalo udruženje građana „Centar za razvoj sindikalizma“.
Agencije za zapošljavanje u Srbiji počele su sa radom još 2010. godine, ali od tada nije regulisan pravni okvir njihovog poslovanja. Od februara 2016. godine formirana je radna grupa sa zadatkom da uobliči tekst zakon,a kojim bi se regulisala oblast ustupanja zaposlenih. Radna grupa uskoro završava svoj deo posla, a konačni odgovori znaće se kada predlog zakona bude na javnoj raspravi.
„U Srbiji postoji oko 100 agencija za privremeno zapošljavanje, a nema tačnih podataka koliko je ljudi angažovano na taj način. Moramo da razumemo činjenicu da agencije omogućavaju jednom broju ljudi da dođu do posla, kao i da postoje i dobra iskustva, ali je veoma važno da se u ovu oblast uvede red jer su uglavnom ti radnici diskriminisani u odnosu na ostale“, kaže Srećko Mihajlović iz Centra za razvoj sindikalizma. Takođe, veliki problem u ovoj oblasti je angažovanje radnika preko omladinskih i studentskih zadruga, dodaje on.
Budući zakon moraće da bude usklađen sa međunarodnim pravnim okvirom, što bi trebalo da doprinese poboljšanju položaja zaposlenih preko agencija i da uvede red u poslovanje agencija. Posebno se mora obratiti pažnja na specifična pitanja kao što su: uređenje ugovornih odnosa sve tri strane, bezbednost i zdravlje na radu, naknada štete i kolektivna prava zaposlenih preko agencije, rečeno je na završnoj raspravi.
Dr Marko Reljanović sa Pravnog fakulteta Univerziteta„Union“ kaže da je važno da se agencijama postave jasni uslovi pod kojima mogu da dobiju licencu za rad, utvrđivanje pravila poštovanja ugovora i ograničavanje dometa ustupanja zaposlenih, odnosno da se određene oblasti privredne delatnosti izopšte iz ustupanja zaposlenih ili da se zakonom zabrani ustupanje određenih kategorija radnika i zabrani rad na određenim poslovima. „Mora da se kontroliše kada, kako i koliko će neko moći da radi preko agencije, kao i da se zaštite kolektivna prava zaposlenih“, ističe Reljanović.
Goran Lukič iz Delavske svetovalnice u Ljubljani govorio je o iskustvima iz Slovenije i kao neke od najvažnijih preporuka naveo je jasno definisanje ugovornog odnosa između agencije, radnika i poslodavca, uslova ustupanja radnika preko agencije, kao i definisanje uslova upisa agencija u specijalizovani registar. On dodaje da je neophodno da se agencijskim radnicima u određenom trenutku obezbedi zaposlenje u kompaniji u kojoj su angažovani, kao i da bi trebalo da agencije daju finansijsku garanciju za svoj rad i periodično podnose izveštaje o radu nadležnima. Takođe, kako ističe Lukič, trebalo bi formirati precizan spisak okolnosti pod kojima bi mogao da se zabrani rad agencijama za zapošljavanje, kao i da se jasno odrede principi jednakog tretmana rada.
Tokom rasprave mogla se čuti i reč predstavnika agencija, koji su istakli da od poštovanja zakona ne beži ni jedna agencija koja ispravno radi, kao i da agencije svoje usluge naplaćuju od poslodavaca, a ne od radnika koje angažuju i da je zarada jasno definisana ugovorom.
Na sastanku je rečeno i da bi teme iz sfere rada trebalo da budu više prisutne u javnosti, a sve preporuke sa završne rasprave biće poslate nadležnima i onima koji su učestvovali u izradi zakona.